Dok prolazimo kroz toplinski val pred nama, pravo je vrijeme da se prisjetimo nekih činjenica. Većini najdraže godišnje doba, ukoliko nismo oprezni, skriva i velike opasnosti, a izloženi su kronični bolesnici i starije osobe, ali i mladi, zdravi ljudi. Medicinska stanja povezana s visokim vanjskim temperaturama su iscrpljenost i grčevi uslijed dehidracije, te sunčanica i toplinski udar koji spadaju u ozbiljnija stanja.
U nastavku možete pročitati sve informacije i upute koje vam mogu zatrebati kako biste ovo ljeto proveli ugodno i mirno!
Sunčanica
U ljetnom razdoblju, nesmotreno i dugotrajno izlaganje suncu nepokrivene glave lako dovodi do vrlo ozbiljnog stanja koje nazivamo sunčanica. Simptomi uključuju suhu kožu, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost i crvenilo lica.
Ako se ne reagira na vrijeme, ubrzo dolazi do pojave zujanja u ušima, problema s vidom i malaksalosti, a simptomi mogu progredirati sve do ozbiljnijih poremećaja svijesti.
Toplinski udar
Toplinski udar je stanje slično sunčanici, ali može nastati vrlo naglo, uslijed izlaganja suncu ili bilo kojem drugom izvoru topline (radnici u pekari ili na brodu kod pregrijanog motora, vozači u autima, radnici uz velike peći…). Radi se o vrlo opasnom akutnom stanju u kojem tijelo gubi sposobnost prilagođavanja visokim vanjskim temperaturama.
Glavni simptom je temperatura viša od 40°C zbog koje dolazi do disfunkcije središnjeg živčanog sustava pa se javljaju delirij, konvulzije, u težim slučajevima i koma, a ukoliko potraje može dovesti do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja, pa i smrti.
Temperatura je praćena padom tlaka, jakom glavoboljom, nesvjesticom, crvenom vrućom kožom bez pojave znoja, grčevima, smušenošću, mučninom i povraćanjem, srce radi ubrzano, a disanje je ubrzano i plitko.
Što kada dođe do sunčanice ili toplinskog udara?
Osobu treba odmah smjestiti u hlad, u poluležeći položaj i pomoći joj da se rashladi (skidanje odjeće, lagano polijevanje vodom sobne temperature, stavljanje hladne obloge na potiljak).
U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, potražiti liječničku pomoć i zatim prionuti na rashlađivanje. Tjelesnu temperaturu treba pratiti cijelo vrijeme, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38°C (poželjno na 37°C).
Kod pojave simptoma toplinskog udara, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. U međuvremenu treba pripremiti ledene obloge za glavu, vrat, pazuhe i prepone. Neophodno je cijelo vrijeme pratiti temperaturu i shodno tome djelovati.
Također je važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i minerale. Ako je osoba pri svijesti, trebamo joj dati hladnu vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili povraća, postavite je u bočni položaj kako biste spriječili gušenje.
Bolje spriječiti, nego liječiti…
Kao i u svim ostalim stanjima i bolestima, prevencija je uvijek najbolji izbor. Stoga, ako ste u mogućnosti, tijekom ljetnih mjeseci, izbjegavajte izlaganje suncu tijekom kritičnih sati (12-18h). Ako ste primorani biti vani, pokrijte glavu, obucite laganu, svijetlu, prozračnu odjeću i ne zaboravite unositi dovoljno tekućine i laganu hranu bogatu vitaminima i mineralima.
Unutrašnje prostore je važno dobro provjetravati, a ako se koriste rashladni uređaji, razlika u temperaturi ne bi smjela biti drastična.
Sunčanici I toplinskom udaru su posebno podložni najmanji zbog slabije razvijenog termoregulacijskog sustava, te je potreban poseban oprez i pridržavanje navedenih preventivnih mjera kada su u pitanju bebe ali i starija djeca. Ni u kojem slučaju ih ne ostavljajte u autu!
Također ne smijemo zaboraviti na kućne ljubimce i domaće životinje, posebno one koje su izložene suncu ili putuju s nama. Potrebno je smjestiti ih u hlad i osigurati im dovoljnu količinu svježe vode.
Ljeto može biti zabavno i opuštajuće, ali je kao i uvijek, potreban oprez. Uz provođenje preventivnih mjera i planiranje aktivnosti u skladu s vremenskim uvjetima, nema straha da će i ovo biti ljeto za pamćenje.
