Atopijski dermatitis, poznat i kao atopijski ekcem, najčešća je upalna bolest kože. Utječe na svakodnevni život, san, odnos prema okolini i samom sebi. Upoznavanje i razumijevanje je neophodno kako bismo razbili stigmu, podigli razinu svijesti i tako pomogli osobama s atopijskim dermatitisom, a kada je bolje napraviti prvi korak nego danas, na Svjetski dan atopijskog dermatitisa!
Atopijski dermatitis (AD), poznat i kao atopijski ekcem, najčešća je upalna bolest kože. Riječ je o kroničnoj bolesti, koja se manifestira u obliku izbijanja više ili manje opsežnih područja crvenila kože s ljuskanjem – ekcema, praćenih intenzivnim svrbežom. Karakterizira je reverzibilnost i nepredvidiva progresija tijekom života pacijenta. Simptomi se razvijaju kao rezultat hiperaktivnog imunološkog odgovora.
Pacijenti imaju suhu kožu koja jako svrbi. Intenzivan svrbež dovodi do nekontroliranog češanja uslijed kojeg nastaju rane pa često dolazi do sekundarnih infekcija. AD ima složenu etiologiju koja uključuje genetske i okolišne čimbenike. Dio je atopijskog trijasa (atopijski dermatitis – alergijski rinokonjunktivitis – astma) koji može započeti istovremeno ili uzastopno kao „atopijski marš“. Pacijenti s atopijskim trijasom imaju oštećenu barijeru kože, te gornjih i donjih dišnih puteva što dovodi do pojave simptoma spomenutih oboljenja.
Kako razlikovati atopijski dermatitis od drugih stanja kože?
Simptome AD-a lako možemo zamijeniti za druga stanja kože, ali postoje i određene specifičnosti po kojim ga razlikujemo. AD je najčešća bolest kože kod djece. Obično počinje u djetinjstvu i u većini slučajeva prolazi u adolescenciji, iako se kod dijela pedijatrijske populacije bolest održi do odrasle dobi. Rijetko, atopijski dermatitis se može javiti kod odraslih, mladih ili čak starijih osoba.
Klinička slika, simptomi i početni znakovi ovise o dobi osobe, što je specifično za AD i zapravo olakšava postavljanje dijagnoze i praćenje. Kod djece mlađe od dvije godine zahvaća uglavnom lice, vrat, prsa i zatiljak. Kod starije djece prevladava na pregibima zglobova, oko usana i očiju, dok kod odraslih može biti jednako opsežna kao u djetinjstvu ili biti ograničena na bočne strane vrata i gornju stranu šaka i stopala.
Iako vanjski čimbenici imaju velik utjecaj, atopijski dermatitis počinje unutra, dok se drugi dermatitisi poput kontaktnog ili alergijskog javljaju uslijed vanjskog podražaja i samo za vrijeme izloženosti podražaju.
Kada posumnjati na AD?
Liječniku se trebate obratiti ako se pojavi osip koji ne prolazi, ako se raširi ili postane vrlo neugodan i/ili bolan. Također, ako imate dijagnosticiran AD, a simptomi se pogoršaju, remete san i dnevne aktivnosti, skraćuje se vrijeme između dvije epizode, pojavljuju se nove rane ili zahvaćaju nova područja.
Kako se postavlja dijagnoza i postoji li rješenje?
Dijagnoza atopijskog dermatitisa uvijek se postavlja prema kliničkim kriterijima, na osnovu uzete anamneze i pregleda pacijenta. Od pretraga se preporučuje uraditi biopsiju kože, kako bi se isključila druga stanja.
U održavanju AD-a pod kontrolom ključna je prevencija upalnog odgovora koji dovodi do izbijanja ekcema, stoga je neophodno držati se propisanih higijenskih mjera kako bi koža bila hidratizirana i manje podložna upalama. To uključuje kraća kupanja mlakom vodom, uljnim kupkama i sindetima prilagođene pH vrijednosti i potom nanošenje neutralnih preparata za njegu kože s dodatkom ureje, omega masnih kiselina i sl., koji obnavljaju hidrolipidni sloj. Osim toga, preporučuje se izbjegavati vanjske okidače upale, kao što su iritansi, ekstremne temperature i vlažnosti, alergeni i stres.
U kontroli blagih do umjerenih epizoda atopijskog dermatitisa, u cilju smanjenja upale i svrbeža, koriste se lokalni kortikosteroidi, lokalni imunomodulatori i oralni antihistaminici. U slučaju sekundarne infekcije ekcema, većinom su potrebni lokalni ili oralni antibiotici. Kontrola teških oblika može zahtijevati sustavne tretmane o čemu pacijent odlučuje zajedno s liječnikom.
Život s atopijskim dermatitisom
Atopijski dermatitis nije alergijska bolest, ali se kod oboljelih češće javljaju alergije na hranu, astma, rinitis i druge preosjetljivosti. Utječe na svakodnevni život, san, odnos prema okolini i samom sebi. Uz AD se vežu i društvena stigmatizacija, visoka razina stresa, fizička ograničenja, depresija i druga psihosocijalna stanja, stoga je potrebna sveobuhvatna podrška, njega, kao i razumijevanje okoline.
Uz higijenske mjere i preporučenu terapiju, važno je njegovati i mentalno zdravlje. Prije svega, bitno je prihvatiti situaciju, upoznati okidače i dosljedno pratiti savjete stručnjaka kako bismo bili u kontroli onoga što nam se događa. Pored toga, važno je naći vrijeme za opuštanje, održavati socijalne kontakte i podijeliti svoje osjećaje s drugima. Ne postoji problem koji je samo naš, i samo istupanje i dijeljenje mišljenja i osjećaja može pomoći drugome koji se baš u ovom trenutku osjeća isto kao i mi. Podizanje razine svijesti o atopijskom dermatitisu počinje s našim malim koracima, a više malih koraka zajedno dovodi do promjene.